Za sport se kaže da jača disciplinu i ličnost te da gradi karakter, a u kojoj mjeri će takvo djelovanje biti manifestno ovisi o brojnim vanjskim faktorima koji djeluju u procesu treninga, a ponajviše o samom mladom sportašu. Djeca u sportu dolaze u konflikt s pravilima, socijalnim vrijednostima i drugim sportašima te trebaju razviti vještine da bi se prilagodili i uživali u duhu natjecateljskog sporta. Neke od najbitnijih socijalnih vrijednosti su pomaganje, dijeljenje i suradnja, a razvijaju se u skladu s vještinom natjecanja uz strogo poštivanje pravila, bez varanja ili ozlijeđivanja protivnika (Barić i Horga, 2006).

ATLETSKA IGRAONICA

Atletska igraonica podrazumijeva prvu razinu ulaska djeteta u svijet tjelesne aktivnosti. Samim time predstavlja najvažniju komponentu na njihovom daljnjem razvojnom putu. Primarni cilj je utjecaj na višestrani i cjelovit psihosomatski razvoj. Treninzi se odvijaju dva puta tjedno po 60 minuta, a mogu se upisati djeca od četiri do sedam godina starosti.

Kroz početno razdoblje treninga djeca će prolaziti kroz programe treninga niskog intenziteta u kojima je naglasak na zabavi. Atletska igraonica, kao što joj i samo ime govori, temelji se na igri i savladavanju jednostavnih motoričkih zadataka. Putem igre razvija se čitav niz važnih komponenti za razvoj djeteta, kako u psihofizičkom, tako i u sociološkom smislu djeteta. Budući da djeca te dobi nisu u stanju prihvatiti fizičke i psihološke zahtjeve treninga visokog intenziteta, djeca će savladavati jednostavne motoričke zadatke koji su osmišljeni na zanimljiv način, a provodit će se u obliku poligona i »staničnog« oblika rada. Program treninga za male sportaše tog uzrasta usredotočen je na cjelokupni sportski razvoj, a ne na izvedbu specifičnog sporta.

Zadaci: primjena raznovrsnih sadržaja putem kojih se utječe na razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija, snaga, ravnoteža, preciznost, brzina), primjenom raznovrsnih sadržaja olakšava se usvajanje različitih motoričkih znanja, utjecaj na povoljan omjer između mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, stjecanje socijalnih vještina, priprema kardiovaskularnog i respiratornog sustava za daljnje zahtjeve treninga..

ATLETSKA ŠKOLA

Atletska škola namijenjena je djeci od sedam do 15 godina starosti, kroz cijelo osnovnoškolsko obrazovanje. Podijeljena je na više razina i grupa, gdje se provođenjem testiranja djece one homogeniziraju. U drugom dijelu atletske škole rade se selekcijske grupe.
Budući da atletska škola traje osam godina, koliko dijete pohađa osnovnu školu, zbog različitih razvojnih obilježja prikazat ćemo osnovne zadatke svake razine atletske škole koje su temeljene na razvojnim značajkama djeteta za pojedino razdoblje. Primarni cilj svih razina je utjecaj na višestrani i cjelovit psihosomatski razvoj.

Od 7. do 10. godina starosti:
U tom razdoblju djeca trebaju biti izložena treninzima niskog intenziteta s naglaskom na razvoj širokog spektra sposobnosti. Treninzi se provode dva puta tjedno po jedan sat. U ovoj fazi pratit će se razvoj tehnike izvođenja kretnih struktura, razvoj brzine (sprint), brzina reakcije na zvučni i vizualni signal, repetativne brzine pokreta, a pozornost će se posvetiti i procjeni bazične koordinacije gornjih i donjih ekstremiteta, koordinaciji tijela u prostoru, ravnoteži i osjećaju za ritam.

Zadaci: daljnja primjena raznovrsnih sadržaja putem kojih se utječe na razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija, snaga, ravnoteža, preciznost, brzina), primjenom raznovrsnih sadržaja olakšati usvajanje različitih motoričkih znanja i vještina, upoznavanje s osnovnim znanjima iz atletike, utjecaj na pozitivan zdravstveni status djece, daljnji utjecaj na povoljan omjer između mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, ugradnja socijalnih vještina (pomaganje, suradnja, dijeljenje), stvaranje uvjeta za rad funkcionalnih mehanizama organizma.

Od 11. do 15. godina starosti
Ovaj stupanj razvoja predstavlja zahtjevniju razinu treninga. Treninzi se odvijaju tri puta tjedno po sat i pol. Osim što se koriste složeni motorički zadaci i modificirane atletske discipline koje se polako približavaju onima, kako to zovemo u »pravoj« ili natjecateljskoj atletici, djeca postaju sposobna za daljnje zahtjeve treninga koje se od njih očekuju. Izvode se detaljni dijagnostički postupci (testiranja) prema kojima se djeca raspoređuju u selekcijske grupe. Ova faza podrazumijeva postupno povećanje intenziteta treninga, a jedan od razloga je i postupno povećanje tolerancije na koncentraciju mliječne kiseline. Kondicijski trening sportaša ove dobi dominantno je usmjeren k višestranoj i bazičnoj sportskoj pripremi, uz početke specifičnih kondicijskih zahtjeva.

Zadaci: daljnja primjena raznovrsnih sadržaja putem kojih se utječe na razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija, snaga, ravnoteža, preciznost, brzina), primjenom raznovrsnih sadržaja olakšati usvajanje različitih motoričkih znanja i vještina, upoznavanje s osnovnim znanjima iz atletike, utjecaj na pozitivan zdravstveni status djece, daljnji utjecaj na povoljan omjer između mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, stjecanje socijalnih vještina (pomaganje, suradnja, dijeljenje…), stvaranje uvjeta za rad funkcionalnih mehanizama organizma.

NATJECATELJSKA ATLETIKA

Sportaši se usmjeravaju prema različitim grupacijama disciplina koje čine:
– sprinterske discipline
– srednje i duge pruge
– skakačke discipline
– bacačke discipline

Treninzi se odvijaju u dogovoru s trenerom (uglavnom pet puta tjedno). Zahtjevi treninga se i dalje progresivno povećavaju, međutim, ako je sportaš prethodno prošao atletsku školu, ima dobre temelje za podnošenje daljnjih zahtjeva. Treninge provode treneri specijalisti po svojim područjima disciplina, koji iza sebe imaju veliko iskustvo i značajne uspjehe.